SASTOJCI (za dvije osobe):
- 3 srednja krumpira
- curry
- maslinovo ulje (3 žlice)
- sol
- papar
- muškatni oraščić
PEČENJE U VOKU
POSLUŽIVANJE
Uz krumpir se mogu dodati sve vrste svježih salata, uz krišku ili dvije crnog ili integralnog kruha.
IZ HRVATSKE ENCIKLOPEDIJE
Opis
krumpir (Solanum tuberosum), trajna zeljasta biljka iz por. pomoćnica (Solanaceae), s razgranjenom, do 1 m visokom nadzemnom stabljikom, tzv. cimom, koja nosi listove, i s mnogobrojnim podzemnim stabljikama (stolonima), koje su na krajevima odebljale u kuglaste, jajaste ili valjkaste gomolje – krumpire.
Peteročlani cvjetovi skupljeni su u paštitaste cvatove bijelih, svijetloplavih, ljubičastih ili ružičastih cvjetova. Iz plodnice se, ovisno o odlici i uvjetima uzgoja, razvijaju plodovi, zelene bobe s mnogo sjemenki. Gomolj je gl. rezervni dio biljke, koji služi za njezino prezimljenje i razmnožavanje. Krumpir se u kulturi ne razmnožava sjemenom već podzemnim gomoljima, na kojima se iz njihovih pupova (oka) zameću novi izdanci. Sjeme se može upotrebljavati u oplemenjivanju novih odlika.
Vrste krumpira
Odabiranjem i križanjem uzgojene su mnoge odlike, koje se dijele prema uporabi krumpira (za sjeme, ljudsku i stočnu hranu, kao industr. sirovina), duljini vegetacije (rane, srednje rane, srednje kasne i kasne), boji kožice (žute, smeđe do crvene boje), boji »mesa« (od bijele do žute boje). Danas u Hrvatskoj ima oko 50 odlika krumpira, od kojih su najpoznatije: adora, asterix, bartina, berber, bimonda, bintje, cleopatra, courage, desire, fabula, frisia, jaerla, liseta, monalisa, mondial, red scarlet, remarka, rodeo, simfonia, victoria, vivaldi.
Porijeklo krumpira
Krumpir potječe iz Južne Amerike, s područja visokih Anda (Peru, Bolivija). Potkraj XVI. st. bio je prenesen u Španjolsku, a vjerojatno i u Irsku i Englesku, odakle se proširio na ostalu Europu. U našim se krajevima proširio tijekom XVIII. st. Isprva se uzgajao kao ukrasna biljka, ali se zbog porasta pučanstva, ratova i gladi počeo uzgajati i kao poljoprivr. biljka.
Krumpir je, iza žitarica, najvažnija prehrambena biljka; gomolj sadrži oko 75% vode. U suhoj tvari jestivoga dijela prevladava škrob (19%), a ostalo su jednostavni šećeri (1,2%), bjelančevine (2,1%), celuloza (1,8%), minerali (1,1%). Od minerala najviše ima kalija i fosfora. Služi za prehranu ljudi i stoke te kao industr. sirovina za proizvodnju škroba, alkohola, krumpirova sladora i dr. U prehrani se upotrebljava na različite načine: kuhan, pečen, pržen, kao salata, pire itd.
